Hrvatski turistički biser našao način kako obuzdati masovni turizam: "Gradom se gotovo nije moglo hodati!"

Tijekom tog razdoblja gradske su vlasti fokus prebacile s kriznog upravljanja prekomjernim turizmom na njegovo održivo upravljanje.

Tim povodom, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković za Euronews objasnio je kako se jedan od najpopularnijih hrvatskih gradova koristi podacima, raspoređivanjem dolazaka i dugoročnim planiranjem kako bi preoblikovao lokalni turizam i sačuvao jedno od najpoznatijih europskih odredišta za budućnost.

"Ovdje nije riječ samo o brojkama"

Od početka godine do sredine srpnja grad je već zabilježio gotovo 650.000 dolazaka i dva milijuna noćenja. Među najbrojnijim gostima dosad su bili putnici iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Francuske, Njemačke, Poljske, Irske, Španjolske, Kanade i Australije, a Dubrovnik je istodobno ostao vrlo popularna destinacija i među domaćim turistima.

Problem, dakle, nije privlačenje gostiju. Gradske vlasti usmjerene su na to da se turizam razvija održivo, uz očuvanje kulturne baštine i kvalitete života lokalnog stanovništva.

"Ovdje nije riječ samo o brojkama. Jednako je važno kako su ti brojevi raspoređeni tijekom dana i tijekom tjedna", rekao je gradonačelnik Franković.

Prema njegovim riječima, turizam se godinama razvijao bez odgovarajuće koordinacije.

"Godinama se turizmom u Dubrovniku nije upravljalo, on se jednostavno događao sam od sebe."

"Prije su znali biti dani kada bi odjednom pristalo pet ili šest kruzera, dovodeći velik broj jednodnevnih posjetitelja iz okolnih destinacija. Tada smo shvatili da turizmom moramo upravljati drukčije pa smo ga podijelili na različite segmente."

Franković, koji je na čelu Dubrovnika od 2017., velik dio svoje turističke strategije temelji na inicijativi "Poštujmo Grad" (Respect the City), pokrenutoj iste godine kao odgovor na golemo opterećenje povijesne jezgre pod zaštitom UNESCO-a.

"Poštovanje prema Dubrovniku nešto je što tražimo od svih, građana, ljudi koji rade u gradu i onih koji dolaze uživati u Dubrovniku. To je poruka svima."

Usklađivanje popularnosti i očuvanja grada

Tijekom 2010-ih godina dubrovačka je povijesna jezgra, koja predstavlja živu pozornicu gradske povijesti na dalmatinskoj obali, bila pod najvećim pritiskom zbog sve veće popularnosti grada.

Velik broj putnika s kruzera, povoljne zrakoplovne karte i globalna promocija zahvaljujući uspjehu HBO-ove serije Game of Thrones doveli su do ljetnih gužvi zbog kojih se "Biser Jadrana" teško nosio s vršnim opterećenjem.

"Do te mjere da se gradom gotovo nije moglo hodati niti ga normalno razgledavati."

Umjesto da turizam promatra kao jedinstvenu cjelinu, grad ga danas dijeli na više segmenata, ponajprije na kruzerski turizam, jednodnevne posjetitelje i goste koji ostvaruju noćenja.

U okviru inicijative "Poštujmo Grad" u dubrovačku luku istodobno mogu pristati najviše dva kruzera s ukupno najviše 4000 putnika. Osim toga, svaki kruzer mora ostati u luci najmanje osam sati.

Franković objašnjava da dulji boravak brodova potiče putnike da posjete i druga područja grada i okolice, umjesto da svi odjednom krenu prema povijesnoj jezgri.

"Vidimo da posjetitelji sada češće odlaze na izlete izvan grada. Naravno da u jednom trenutku posjete i Stari grad, ali promet više nije koncentriran u isto vrijeme, kao prije kada bi šest kruzera pristalo na samo četiri sata."

"Poštujmo Grad"

Podaci Lučke uprave Dubrovnik pokazuju da kruzerski turizam i dalje snažno raste. Do kraja ove godine očekuje se više od 661.000 putnika koji će doploviti na 461 kruzeru.

Osim kruzerskog turizma, inicijativa "Poštujmo Grad" usmjerena je i na upravljanje kretanjem jednodnevnih posjetitelja i gostiju koji borave više dana.

Autobusni prijevoznici koji dovode turiste iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i s obližnjih hrvatskih otoka sada moraju unaprijed rezervirati termin dolaska putem posebnog sustava za rezervaciju autobusa. Time gradske vlasti mogu rasporediti dolaske tijekom dana i prilagođavati kapacitete ovisno o događanjima i očekivanom broju posjetitelja.

Za goste koji u gradu ostaju dulje razvijen je Dubrovnik Pass, koji osim ulaznica za muzeje i korištenja javnog prijevoza služi i kao alat za upravljanje posjetiteljima. Putem digitalnog sustava grad može preporučiti najbolje vrijeme za obilazak najposjećenijih znamenitosti.

"Budući da je sustav digitaliziran, posjetiteljima možemo slati preporuke o najboljem vremenu za obilazak atrakcija, poput Staroga grada. Na tome posebno radimo, izbjeći situacije u kojima stotine ljudi istodobno prolaze gradom. Želimo da ljudi odaberu najbolje vrijeme kako bi sa svojim obiteljima mogli uživati u gradu."

Franković je dodao da se grad sve više oslanja na podatke pri oblikovanju budućih politika. U Starom gradu postavljeni su brojači prolaznika koji prate kretanje ljudi, a prikupljene podatke analizira Sveučilište u Dubrovniku kako bi prepoznalo trendove i predložilo dodatna poboljšanja u upravljanju posjetiteljima.

Što slijedi?

Unatoč svjetskoj popularnosti Dubrovnika, Franković smatra da brojni dijelovi grada i njegove okolice i dalje ostaju izvan glavnih turističkih tokova.

"Još uvijek postoji mnogo neotkrivenih mjesta, primjerice brdo Srđ."

Srđ se uzdiže iznad Dubrovnika i pruža panoramski pogled na povijesnu jezgru, Jadransko more i okolne otoke. Platforma AllTrails preporučuje planinarima da uspon planiraju predvečer kako bi doživjeli zalazak sunca.

Gradonačelnik ističe da cilj nije stvaranje novih turističkih atrakcija, nego poticanje posjetitelja da otkrivaju ono što već postoji, uz istodobno podizanje kvalitete turističke ponude.

Takav pristup odražava se i u planovima budućeg razvoja grada. Nedovoljno razvijene turističke zone trebale bi se prenamijeniti u pristupačno stanovanje za lokalno stanovništvo kako bi grad ostao održiv za život. Franković smatra da je riječ o izazovu koji nadilazi Hrvatsku.

Dok se brojni europski gradovi bore s prekomjernim turizmom, on upozorava da dodatni problem predstavlja velik broj stanova za kratkoročni najam.

"Kratkoročni najam uništava gradove jer korak po korak istiskuje stanovnike i pretvara žive četvrti u zone turističkih apartmana. Na kraju će sve izgledati poput nekakvog generičkog Disneylanda, a tko želi posjetiti grad duhova? To nije ono što ljudi žele. Oni žele vidjeti i upoznati građane. Ako se to nastavi, naši će stanovnici biti prisiljeni napustiti velike gradove i preseliti se u udaljena predgrađa. Nadam se da u budućnosti to više neće biti problem i da lokalno stanovništvo neće imati poteškoća s pronalaskom kvalitetnog mjesta za život. Oko nas postoji mnogo napuštenih sela koja imaju potencijal postati izvrsna mjesta za stanovanje."

Kao primjer navodi dubrovački Stari grad, u kojem danas stalno živi oko 1500 stanovnika, dok ih je 1991. bilo oko 5000.

"Nadam se da će Dubrovnik i za 30 godina biti isti"

Franković kaže da hrvatski pristup održivom upravljanju turizmom izaziva zanimanje i u drugim europskim gradovima te da njegov ured intenzivno surađuje s brojnim kolegama iz regije kako bi razmjenjivali iskustva.

Govoreći o budućnosti Dubrovnika, istaknuo je da mu cilj nije da grad postane veći, nego da ostane prepoznatljiv po onome što jest. Iako se nada razvoju pouzdanog željezničkog sustava na razini cijele Hrvatske, smatra da grad pritom mora sačuvati svoj autentični karakter.

"Nadam se da će se netko vratiti za 30 godina i pronaći isti Dubrovnik. Istu ljepotu, očuvanu povijesnu jezgru i čisto more."